tala-fa'ailoga

tala fou

Dengue – Sao Tome ma Principe

Dengue - Sao Tome ma Principe 26 Me 2022 Tulaga i le va'aiga I le aso 13 o Me 2022, na logoina ai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina (MoH) a São Tomé ma Príncipe WHO e uiga i le dengue outbreak i São Tomé ma Príncipe.Mai le aso 15 o Aperila e oo atu i le aso 17 o Me, e 103 i latou na maua i le dengue fever ma e leai ni maliu na lipotia.O le ulua'i fa'ama'i lea o le dengue i le atunu'u.Fa'amatalaga o mataupu Mai le aso 15 o Aperila i le aso 17 o Me 2022, 103 mataupu o le dengue fever, fa'amaonia e le su'ega fa'avavevave (RDT), ma e leai ni maliu na lipotia mai i itumalo fa'alesoifua maloloina e lima i São Tomé ma Príncipe (ata 1).O le tele o mataupu (90, 87%) na lipotia mai le itumalo o le soifua maloloina o Água Grande sosoo ai ma Mézochi (7, 7%), Lobata (4, 4%);Cantagalo (1, 1%);ma le Itu Tutoatasi o Autu (1, 1%) (ata 2).O vaitausaga e sili ona a'afia ai: 10-19 tausaga (5.9 mataupu i le 10 000), 30-39 tausaga (7.3 mataupu i le 10 000), 40-49 tausaga (5.1 mataupu i le 10 000) ma le 50-59 tausaga (6.1). mataupu ile 10 000).O faʻailoga faʻapitoa masani o le fiva (97, 94%), ulu tiga (78, 76%) ma myalgia (64, 62%).

talafou1

Ata 1. Fa'amaonia tulaga o le dengue i São Tomé ma Príncipe ile aso fa'asilasilaga, 15 Aperila i le 17 Me 2022

talafou_2

O se vaega o 30 faʻataʻitaʻiga faʻamaonia e le RDT na auina atu i se fale suʻesuʻe faʻavaomalo i Lisbon, Potukale, lea na maua i le 29 Aperila.O isi su'esu'ega a le falesu'esu'e na fa'amaonia ai o fa'ata'ita'iga na lelei mo fa'ama'i pipisi vave o le dengue, ma o le fa'ailoga sili o le dengue virus serotype 3 (DENV-3).O fa'ai'uga muamua e ta'u mai ai le ono iai o isi serotypes o lo'o iai i totonu o le vaega o fa'ata'ita'iga.

O se fa'ama'i fa'ama'i dengue na muamua fa'aoso ina ua lipotia se fa'ama'i masalomia o le dengue i le falema'i i São Tomé ma Príncipe i le aso 11 o Aperila.O le mataupu lenei, o ia na maua ai ni fa'ailoga e ta'u mai ai le fa'ama'i dengue, sa i ai le tala'aga o femalagaiga ma mulimuli ane fa'ailoa mai o lo'o maua i se fa'ama'i dengue ua mavae.

Ata 2. Tufatufaina o mataupu faamaonia o le dengue i São Tomé ma Príncipe i le itumalo, 15 Aperila i le 17 Me 2022

Epidemiology o le ma'i
O le Dengue ose fa'ama'i pipisi e tu'uina atu i tagata e ala i le u o namu ua a'afia.E maua le Dengue i tau vevela ma tau i lalo o le teropika i le lalolagi atoa, o le tele lava i nofoaga i taulaga ma le afa-taulaga.O fa'ama'i muamua e fa'asalalauina le fa'ama'i o namu Aedes aegypti ma, i se tulaga maualalo, Ae.albopictus.O le siama e mafua ai le dengue, e ta'ua o le dengue virus (DENV).E fa DENV serotypes ma e mafai ona fa'ama'i.Ole tele ole fa'ama'i ole DENV e maua mai ai na'o ma'i mama, ma e sili atu ile 80% o fa'ama'i e le fa'aalia ni fa'ailoga (asymptomatic).DENV e mafai ona mafua ai se ma'i tu'i pei o le fulū.Mai lea taimi i lea taimi e tupu a'e ai ma avea ma fa'alavelave e mafai ona oti ai, e ta'ua o le dengue ogaoga.

Tali a le soifua maloloina lautele
Ua amataina e le pulega o le soifua maloloina a le atunuu ma o loʻo faia faiga nei e tali atu ai i le faʻamaʻi:
Faia o fonotaga faalevaiaso i le va o le MoH ma le WHO e talanoaina ai vaega faʻapitoa o le faʻamaʻi
Atia'e, fa'amaonia ma fa'asalalau se fuafuaga e tali atu ai ile dengue
Fa'atinoina o su'esu'ega fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i ma su'esu'ega mata'utia i le tele o itumalo fa'alesoifua maloloina
Fa'atinoina o su'esu'ega fa'ama'i e fa'ailoa ai nofoaga e fa'ato'aga ma fa'atino ai le fogging ma le fa'aitiitia o puna i nisi o nu'u ua a'afia.
Fa'asalalauina ose puletini i aso ta'itasi ile fa'ama'i ma fa'asoa fa'atasi ma WHO
Fa'atulagaina le fa'aulufaleina o tagata tomai fa'apitoa i fafo e fa'amalosia le agava'a falesu'esu'e i São Tomé ma Príncipe, fa'apea fo'i ma isi tagata tomai fa'apitoa e pei o le fa'afoeina o mataupu, feso'ota'iga lamatiaga, entomology ma le fa'atonutonuina o vete.

WHO su'esu'ega lamatia
Ole a'afiaga ile tulaga ole atunu'u o lo'o fa'atatau i le taimi nei e maualuga ona o le (i) o lo'o iai le namu fa'ama'i Aedes aegypti ma Aedes albopictus;(ii) si'osi'omaga lelei mo nofoaga e fafaga ai namu pe a mae'a timuga mamafa ma lologa talu mai Tesema 2021;(iii) fa'atupu fa'atasi o fa'ama'i tatā, malaria, COVID-19 ma isi lu'itau tau soifua maloloina;ma (iv) fa'aitiitia le fa'aogaina o faiga tumama ma le fa'afoeina o le suavai i nofoaga fa'alesoifua maloloina ona o le fa'aleagaina o fausaga ina ua mae'a lologa tetele.O fuainumera ua lipotia e foliga mai o se manatu faatauvaa ona o le maualuga o le vaega o le dengue e leai ni faailoga, ma e iai tapulaa i le mafai ona faia le mataʻituina ma le suʻesuʻeina o mataupu.O se lu'itau fo'i le fa'atonutonuina o fa'ama'i ogaoga o ma'i dengue.E maualalo le silafia o tagata lautele i totonu o le atunuu, ma e le lava ni gaioiga tau fesootaiga.
Ole a'afiaga lautele ile tulaga fa'aitulagi ma le lalolagi o lo'o iloiloina e maualalo.O le fa'atupuina o le fa'asalalauina atili mai São Tomé ma Príncipe i isi atunu'u e le taumate ona o le atunu'u o se motu e le fa'atasi tuaoi o fanua ma e mana'omia ai le i ai o ve'a fa'aletonu.

• Fautuaga WHO

Su'esu'ega mataupu
E taua tele mo fale soifua maloloina le avanoa i su'ega fa'ama'i e su'esu'e ma/pe fa'amaonia ai le dengue.
O nofoaga tutotonu o le soifua maloloina i atumotu i fafo o São Tomé ma Príncipe e tatau ona faʻaalia le faʻamaʻi ma tuʻuina atu RDTs mo le suʻeina o mataupu.
E tatau ona fa'aleleia atili le fa'aogaina o le Vector Management Gaoioiga Vector Integrated (IVM) e aveese ai nofoaga e mafai ona fa'atupuina ai, fa'aitiitia le faitau aofa'i o ve'a, ma fa'aitiitia le fa'aalia o tagata ta'ito'atasi.E tatau ona aofia uma ai le larval ma tagata matutua vec ta'iala, e pei o le pulea o le si'osi'omaga, fa'aitiitiga fa'apogai ma le fa'atonutonuina o vaila'au.
E tatau ona fa'atino faiga fa'atonutonu vector i totonu o aiga, nofoaga o galuega, a'oga, ma falema'i, fa'atasi ai ma isi, e puipuia ai le feso'ota'iga o le tagata vector.
E tatau ona amatalia faiga fa'aitiitia puna'oa e lagolagoina e alaalafaga, fa'apea fo'i ma le mata'ituina o ve'a.

Faiga puipuia o le tagata lava ia
E fautuaina le faʻaogaina o lavalava puipui e faʻaitiitia ai le paʻu o le paʻu ma faʻaaoga mea faʻafefe e mafai ona faʻaoga i le paʻu faʻaalia poʻo luga o lavalava.O le fa'aogaina o mea fa'afefete e tatau ona matua'i fa'atatau i fa'atonuga o igoa.
O pupuni fa'amalama ma faitoto'a, ma upega namu (fa'asusu pe leai ni iniseti), e mafai ona aoga e fa'aitiitia ai le fa'afeso'ota'i o le tagata i nofoaga tapuni i le ao ma le po.

Malaga ma fefaataua'iga
E le fautuaina e le WHO soʻo se tapulaʻa i femalagaaiga ma fefaʻatauaʻiga i São Tomé ma Príncipe e faʻatatau i faʻamatalaga o loʻo avanoa nei.

Fa'amatalaga atili
WHO dengue ma le ogaoga dengue pepa fa'amatalaga https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/dengue-and-severe-dengue
WHO African Regional Office, Dengue factsheet https://www.afro.who.int/health-topics/dengue
WHO Regional Office for the Americas/Pan American Health Organization, Meafaigaluega mo le suʻesuʻeina ma le tausiga o tagata mamaʻi o loʻo masalomia faʻamaʻi arboviral https://iris.paho.org/handle/10665.2/33895
Fa'asinomaga: Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (26 Me 2022).Tala Fou Fa'ama'i;Dengue i São Tomé ma Príncipe.Avanoa ile: https://www.who.int/emergencies/disease-outbreak-news/item/2022-DON387


Taimi meli: Aukuso-26-2022